Zagorski
gospodarski zbor

Krapina 7.- 9.rujna 2017.

Lokacija - kako do nas

Krapinsko-zagorska županija

Ako biste tražili mjesto za život primjeren čovjeku, mimo industrijskih i urbanih sklopova svijeta u kojem živimo, zacijelo biste među mnogima odabrali Zagorje. Oaza je to sačuvane prirode, zelenila, čistoga zraka i blagih i zdravlju ljekovitih voda. Kulturno nasljeđe feudalizma na ovom području označava sklad arhitekture mnoštva burgova i dvoraca sa idiličnošću prirode. Uz njih vezane priče i legende daju duhovnom ozračju Zagorja aureolu mističnosti što iz prošlosti isijava u naše doba.

 

Krapinsko-županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja je na sjeveru omeđena vrhovima Macelja i Ivančice te zagrebačkom gorom Medvednicom na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija Krapinsko-zagorska graniči : - na sjeveru sa Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom - na zapadu sa Republikom Slovenijom - na jugu sa gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom - na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.


Geografski podaci

 

Površinom je jedna od manjih županija ( 1224,22 km2 ) ali ima veće demografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 122 stan./km2 iznad republičkog prosjeka koji iznosi 84 stan./km2, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turističke djelatnosti koji odgovaraju njezinim prirodno-geografskim i kulturno-povijesnim uvjetima.

Kvalitetni termalni izvori Krapinskih, Stubičkih, Tuheljskih Toplica predstavljaju osnovicu turističke ponude Krapinsko-zagorske županije Slikoviti zagorski "bregi", vinogradi, stare šume Medvednice, Ivančice, Maceljskog gorja i pobrđa, kultivirani perivoji te kulturno povijesni spomenici dodatno je nadopunjuju. To su prije svega srednjovjekovni burgovi te kasniji, pretežito barokni, ladanjski dvorci.

Osim dvoraca i plemićkih obitelji što su ih gradile, uz Županiju se vežu i mnogi povijesni događaji, znamenitosti ili poznate osobe koji su važni na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

 

Nacionalno svetište Marija Bistrica centar je vjerskog turizma , a u turističke programe uključene su i crkve Marije Gorske u Loboru, Snježne Gospe u Belcu te Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu.

 

Grad Krapina

 

Pitomi zagorski grad udaljen svega 50-tak kilometara od Zagreba. Krasi ga bogata povijesna baština koja seže čak 130 tisuća godina unatrag kada su na prostoru krapinskog brda Hušnjakovog praljudi ostavili svoj neizbrisivi trag koji je ugledao svjetlo dana zahvaljujući Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, istaknutom geologu, paleontologu i paleonantropologu. On je zaslužan što se ime Krapine pronijelo širom svijeta.

Osim nedavno otvorenog novog Muzeja krapinskih neandertalaca, Krapinčani su veoma ponosni i na krapinsku utvrdu koju su posjedovali kralj Ludovik I, grof Herman II. Celjski, ban Vitovac, kralj Matijaš Korvin i hrvatski ban Ivaniš Korvin...

        Ovdje je rođen i Ljudevit Gaj, otac hrvatskog narodnog preporoda, a krapinskim su ulicama koračali i August Šenoa, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar, Ivo Andrić...

Iako je zagrljaj prošlosti jak i sveprisutan,  Krapina danas nudi ponešto za svakoga. Tu su kulturne manifestacije kroz cijelu godinu – između ostalog Krapinske špelancije, Glumački festival, Ljeto u Krapini, Noć krapinskog pračovjeka, Dan grada uz tradicionalne manifestacije Zagorski glazbeni festival "Krijesnica" (od 1996. godine) i nezaobilazni Tjedan kajkavske kulture s Festivalom kajkavskih popevki koji se održava već punih 49 godina.

           Bogata gastronomska ponuda iz krapinskih ugostiteljskih objekata mami svojim mirisima i privlači nepca turista namjernika. Ako pak duša čezne za mirom u zagrljaju prirode, brojni planinarski putovi i staze, od kojih je najpoznatiji Put Dedeka Kajbumščaka, pokazat će vam svu raskoš i ljepotu krapinskog krajolika. Za ljubitelje likovne umjetnosti tu je Park skulptura na otvorenom „Forma prima“ koji se nalazi na brdu Josipovac i Gradska galerija, a ako poželite nakratko utonuti u prošlost prošećite kroz užu gradsku jezgru, od Šetališta narodnog preporoda, Parka matice hrvatske, gdje se nalazi i rodna kuća Ljudevita Gaja, do Trga Ljudevita Gaja, pa od Magistratske ulice preko Uske ulice do znamenite krapinske utvrde, „Starog grada“.

        Kako god bilo, sve počinje i završava sa nezaobilaznim i znamenitim Muzejom krapinskih neandertalaca na Hušnjakovom koje u svakom budi strahopoštovanje i tjera na razmišljanje: „Zašto su se baš ovdje praljudi nastanili?“ Odgovor je jasan: već je tada bilo jasno da je ovo ugodno mjesto za život!  A tako je ostalo i do današnjih dana. Krapina je ponosna na svoju bogatu prošlost, ali je i izrazito usmjerena prema budućnosti. Zato dođite u Krapinu i otkrijte sami njene prednosti i ljepote, a Krapinčani će vas dočekati s poznatom popevkom: „Dobro mi došel prijatelj!“